Priroda
Dominantna karakteristika područja Prokletija je bogatstvo i raznovrsnost flore i faune, tako da ovo područje predstavlja jedan od centara visokoplaninskog diverziteta Balkana. Ovaj nacionalni park bogat je većim i manjim vodotocima, vrelima i izvorima pitke i mineralne vode, rijekama, podzemnim izdanima. Medju jezerima svojom ljepotom izdvaju se Hridsko, Visitorsko, Ropojansko, Tatarijsko, Bjelajsko, jezerce na Vezirovoj Bradi, jezerce na Treskavcu, te Koljindarsko jezero. Hridsko jezero, površine od oko 35 000 m2 na 1970 mnv, spada u najvisočije, a po mnogima i najljepše jezero u Crnoj Gori. Svojom ljepotom izdvaja se i Visitorsko jezero na 1820 metara, sa travnatim plovećim ostrvom – sprudom po sredini, koji je u prošlosti čobanima služio kao prirodno sklonište za stoku od planinskih zvijeri. Reljef Prokletija je razuđen, sa brojnim visovima, klisurama, strmim padinama, riječnim dolinama alpskog tipa i drugim prirodnim fenomenima. Specifičnost ovog Nacionalnog parka čini i preko 1,700 vrsta biljaka, što predstavlja polovinu flore Crne Gore, ili nešto oko petinu ukupne balkanske flore. Prokletije su bogate šumama, među kojima dominiraju lišćari i četinari. Skoro polovina šumskog bogatstva ima prašumski karakter. U biogeografskom pogledu Prokletije pripadaju alpskom-planinskom regionu, što je imalo uticaja i na životinjski svijet koji karakteriše velika raznovrsnost. Na ovom području žive: zec, vuk, mrki medvjed, ris, divlja svinja, divokoza, srna, te 161 zabilježenih vrsta ptica. Njihova staništa su visokoplaninski regioni, doline Ropojane i Grbaje, šumski ekosistemi, planinska jezera i rijeke.